Svi znamo da se u u Belgiji nalaze sedišta Evropske Unije i Nato pakta. To
je neka prva asocijacija na ovu zemlju. Pri pomenu Brisela, većina nas zamišlja
poslovne ljude koji večito negde žure, i eurokrate kako mašu zastavicama
evropske unije i pevaju odu radosti. Ali
to nije nešto sa čime ćete se prvo susresti prilikom dolaska u ovu prestonicu.
Brisel, prevedeno sa staroholandskog jezika znači dom u močvari. Ko bi
danas poželeo da živi u močvari? Iako ima dvesta kišnih dana u godini, lošu infrastrukturu i armiju eurokrata koji
dane provode u staklenim zdanjima evropskih institucija, ovaj grad ipak ima
svoje čari kojima svake godine uspe da privuče mnoštvo turista. Nemojte se
začuditi ako naiđete netaknute kvartove u Art Nouveau stilu, a odmah pored
njega stambeni blok. Većina starih zgrada je uništena 60-ih i 70-ih godina u
procesu poznatom pod nazivom ’’briselizacija’’. Međutim, ako odete malo dalje
od centra grada, naići ćete na prelepe parkove, netaknutu prirodu i lepo uređene
kvartove. Brisel je poznat i po antikvarijatima. Ceo Moralles kvart obiluje
radnjama u kojima možete naći nameštaj, umetničke predmete iz celog sveta,
slike, knjige. Dominiraju predmeti iz Afrike, tačnije Konga, gde je Belgija
nekada imala svoju koloniju. Ovaj kraj je posebno posećen nedeljom, kada svi
dođu na buvljak u potrazi za novim predmetima.
Belgija je veoma poznata u svetu po pivu. Tradicija proizvodnje piva se
neguje još iz perioda krstaških ratova. Zahvaljujući posebnoj gljivici, Brettanomyces bruxellensis, koje se mogu
naći isključivo u okolini Brisela, tamošnje pivo se smatra najboljim na svetu.
U prosečnom kafiću možete birati izeđu 50 vrsti piva. Ukoliko se nađete u
Briselu, nemojte preskočiti odlazak u Delirium, pivnicu koja drži prvo mesto u
Ginisovoj knjizi rekorda sa preko 2400 vrsti piva. Trapist, Pils, Belo, Kriek
samo su neka od mnogobrojnih.
Sour Geuze ima jedinstven ukus.
Mnogi turisti kažu da kad ga pijete, imate osećaj kao da povraćate pivo umesto
što ga ispijate, sa čime se lokalno stanovništvo ne slaže. Specifičan ukus
proističe iz procesa prirodnog vrenja, što je tipično za proizvodnju piva u
okolini Brisela. Poznata imena ove vrste su Cantillon, Girardin i Boon.
Poslastica koju defintivno treba spomenuti je čokolada. Zašto je Belgija
poznata po čokoladi? Priča počinje u XIX veku, kada je ambiciozni Švajcarac,
Žan Nojhaus (Jean Neuhaus), stigao u Brisel i otvorio apotekarsku
poslastičarnicu. I dok je Žan u podrumu pravio slatkiše protiv kašlja, likere
za stomačne tegobe i table gorke čokolade, njegov sin je izučio poslastičarski
zanat, i pridružio se ocu u radnji. Umesto lekova, počeli su praviti slatkiše
od karamela, praline, trufle, čokolade sa vanilom i sl. I time postali najbolja
čokolaterija u gradu. Danas je Nojhaus sinonim za prefinjenost i kreativnost
nudeći ukusne čokolade i praline sa
šampanjcem, konjakom, laticama ljubičice, marcipanom, ’Satanu’, ’Mefista’ itd.
Što je Tifani za dijamante, to je danas Neuhaus za čokoladu.
Da li ste znali, da se u Belgiji
godišnje proizvede 220 hiljada tona čokolade, a najprometnija prodavnica je
briselski aerodrom.
Što se tiče hrane, briselska kuhinja se smatra jednom od najboljih u svetu.
Zasnovana je pretežno na morskim plodovima i divljači. Nezaobilazan je pomfrit,
koji Belgijanci jedu praktično uz sve. Čak ga serviraju kao prilog i uz morsku
hranu. Pomfrit je nacionalni ponos. U Brižu se nalazi i muzej posvećen ovom
specijalitetu. Možete pričati o svemu, ali ako na bilo koji način, Belgijancu
kažete da mu pomfrit nije uspeo, veoma ćete ga uvrediti. U moru restorana koji
se trude da na sve načine privuku što više gostiju, ono što će vam sigurno zapasti
za oko, jesu njihova čudna imena. Samo neka od imena koja nisu prošla neopaženo
su: ’’Tigrove suze’’, ’’Dobro veče Klara’’, ’’Seoski idiot’’, ’’Ko će večeras
prošetati psa’’ i sl.
Brisel nije posebno živ grad, a to pogotovo važi za jesen-zimu, kada kiša neprestano
pada. Tada čak i oni najuporniji odustaju od izlaska i radije ostaju kod kuće.
Brisel mnogi ne vole upravo zbog klime, koju pojedini jako teško podnose. Kiše
su česte, velika je vlaga a može se desiti da se u toku jednog dana promene čak
tri godišnja doba. Tako da i u sred leta, možete videti Belgijance kako izlaze
iz kuće sa kišobranom.
Za razliku od drugih evropskih gradova, u Briselu ste okruženi ljubaznim i
nasmejanim ljudima, što se danas retko viđa. Glavni utisak je da se sve dešava
mirno, tiho, bez ikakve žurbe i nervoze. Stanovnici Brisela su jako otvoreni, i
uvek raspoloženi za ćaskanje sa turistima, posebno uz pivo, a ako im se
dopadnete, mogu da Vas pozovu i na partiju bilijara ili stonog fudbala. Ukoliko
imate priliku, nemojte ga zaobići, iznenadićete se šarmom ovog grada. Od
gotike, renesanse i baroka preko art deko-a do modernih građevina. Istorijski
spomenici, muzeji i evropske insitucije. Studenti, turisti, ljudi svih
nacionalnosti, boja i veroispovesti, učiniće da ovaj grad doživite na neki
njemu svojstven način, a ne samo kao sedište institucija odakle nam ponekad dolaze
ne baš najsjajnije vesti.
By Jelena Luković
Нема коментара:
Постави коментар