Čudesna je ova Španija. Toliko toga ima da pokaže, toliko ukusa da zadovolji, a ako ste ljubitelj putovanja, istorije, kulture, hrane, prelepih predela, dugačkih plaža i veselih ljudi, onda se može reći da je pravi raj! Decenijama privlači milione turista koji ne mogu da odole njenim lepotama. Nemoguće je ostati imun na takav spoj istorije I kulture, upotpunjen prirodnim lepotama I gostoljubljivošću naroda. Nekima je dovoljno pomenuti koridu, flamenko, sangriju, Dalija I Gaudija, ili jednostavno reći im Madrid, Barselona, Valensija ili Malaga, pa da pocnu da pakuju kofere. Dobar geografski položaj, prijatna klima, raznovrsnost reljefa, obale koje zapljuskuje i Sredozemno more i Atlantik, neverovatno bogato istorijsko nasleđe i ljudi koji ovde žive sa svojim običajima i folklorom svrstavaju Španiju u red turistički najatraktivnijih zemalja sveta. Zbog toga je ova zemlja na listi želja svih svetskih putnika. Ljubitelji putovanja sa naših prostora tek poslednjih godina stidljivo kreću ka ovoj južnoevropskoj zemlji, čija je udaljenost čini manje dostupnom, pa naši turisti putuju uglavnom samo do Katalonije, koja nam je geografski najbliža, ali propuštajući priliku da upoznaju ostatak Španije, koja je toliko velika I raznovrsna, da bi je trebalo posetiti više puta!
Za istinsko upoznavanje pravog duha Španije, trebalo bi se uputiti ka jugu zemlje, u čarobnu I toplu Andaluziju! Postojbina flamenka, koride, čuvenih španskih gitara, magičnih pejzaža i kultura raskošne lepote, Andaluzija je dom i nekih od najvećih umetničkih genija, poput Velaskeza i Pabla Pikasa. Duh ovog podneblja je opisao i Ernest Hemingvej u svom romanu „Sunce se ponovo rađa“. Al-Andaluz, kako su je nazivali Arapi, ujedno predstavlja i vekovnu sponu španske, arapske, romske i jevrejske kulture, koje su, svaka na svoj način, utisnule pečat ovom delu Pirinejskog poluostrva i načinile ga jednom od najuzbudljivijih turističkih destinacija. Ova je jedna od najmnogoljudnijh regija čitave Evrope, u kojoj živi čak 7 miliona stanovnika! Na dodiru Evrope I Afrike, hrišćanstva I Islama, nastale je bogata kultura u kojoj su najdublji trag ostavili Mavari. Uz poznate obale Kosta del Sol (Obala Sunca) I Kosta de la Luz (Obala svetlosti), smešteni su najlepši gradovi Andaluzije kao što su Malaga, Sevilja, Kordoba, Marbelja, Kadiz...a tu su I čuvena španska sela ( Pueblos Blancos).
Jedan od dragulja iz bogate riznice Andaluzije je I Granada. Čudesan grad na obroncima planine Sijera Nevade, koji je od Malage, centra ove oblasti, udaljen svega 136 km, nikako ne bi smeo da bude zanemaren pri obilasku ove regije na jugu Španije… Po čitavom gradu, istaknuti su simboli Granade čije ime u prevodu znači NAR.
Za istinsko upoznavanje pravog duha Španije, trebalo bi se uputiti ka jugu zemlje, u čarobnu I toplu Andaluziju! Postojbina flamenka, koride, čuvenih španskih gitara, magičnih pejzaža i kultura raskošne lepote, Andaluzija je dom i nekih od najvećih umetničkih genija, poput Velaskeza i Pabla Pikasa. Duh ovog podneblja je opisao i Ernest Hemingvej u svom romanu „Sunce se ponovo rađa“. Al-Andaluz, kako su je nazivali Arapi, ujedno predstavlja i vekovnu sponu španske, arapske, romske i jevrejske kulture, koje su, svaka na svoj način, utisnule pečat ovom delu Pirinejskog poluostrva i načinile ga jednom od najuzbudljivijih turističkih destinacija. Ova je jedna od najmnogoljudnijh regija čitave Evrope, u kojoj živi čak 7 miliona stanovnika! Na dodiru Evrope I Afrike, hrišćanstva I Islama, nastale je bogata kultura u kojoj su najdublji trag ostavili Mavari. Uz poznate obale Kosta del Sol (Obala Sunca) I Kosta de la Luz (Obala svetlosti), smešteni su najlepši gradovi Andaluzije kao što su Malaga, Sevilja, Kordoba, Marbelja, Kadiz...a tu su I čuvena španska sela ( Pueblos Blancos).
Jedan od dragulja iz bogate riznice Andaluzije je I Granada. Čudesan grad na obroncima planine Sijera Nevade, koji je od Malage, centra ove oblasti, udaljen svega 136 km, nikako ne bi smeo da bude zanemaren pri obilasku ove regije na jugu Španije… Po čitavom gradu, istaknuti su simboli Granade čije ime u prevodu znači NAR.
Najznačajniji trag u
kulturi, umetnosti I arhitekturi ostavili su Mavari ( Arapi iz Severne Afrike),
koji su Granadom vladali od VIII do XV veka, a posebno važan period u njihoj
vladavini predstavlja razdoblje od 1238. do 1492. godine kada na vlast stupa dinastija Nasrida. Za
vreme mavarske vladavine grad je nosio ime Garnata, dok je prvobitno bio
hriscanska Elvira. Bez kapi prolivene krvi I nakon 4 meseca opsade, koju su
ispred tvrđave Alhambre vršili španski kralj Ferdinand II od Aragona I kraljica
Izabela od Kastilje, grad je 2. januara 1492. prešao u ruke Španaca. Tada je
mladi mavarski sultan, Špancima znan kao Baobdil, napustio ovaj grad i bio
prognan u Afriku. Kazu da je sultan odlazeci iz grada zastao kako bi poslednji
put uputio pogled ka Alhambri I tada duboko uzdahnuo. Postoji čak I mesto na
obroncima Sijera Nevade za koje se veruje da je bilo upravo to na kom je sultan
zastao a koje se danas zove “ El suspiro del moro” , što u prevodu znaci
poslednji uzdah Mavara. Kazu jos I da je ugledavsi tužan I suzni pogled svog sina upućen ka Granadi, Fatima,
majka sultana, svom sinu Baobdilu rekla :“ Sada plačes kao zena nad onim što je
trebalo da braniš kao muškarac.” Mavari su tada zauvek napustili Iberijsko
poluostrvo, ali njihovi tragovi su u mnogim gradovima Španije ostali I dan
danas, a neki od najlepših nalaze se upravo u Granadi.
Obilazak Granade ćemo
zapoćeti šetnjom kroz najstariji deo grada- Albaisin, koji se nalazi
na UNESCO-voj listi svetske kulturne baštine. U ovom lavirintu uskih I
krivudavih uličica smeštene su brojne starinske radnjice ( teterie) u kojima se
prodaju arapske poslastice, čajevi I suveniri čiji su vlasnici Marokanci,
nekadasnji Mavari. U najstarijoj ulici
grada Calle Elvira, probaćemo neke od čajeva interesantnog I neobičnog ukusa I mirisa, imaćemo priliku
da u rekonstruisanim mavarskim bazarima Alcaiceria I Zacatin kupimo specificnu keramiku
Granade sa plavo-zelenim detaljima, “marquertu” - arapske drvene kutijice
ukaršene posebnom tehnikom ili ćilime iz Alpuhare. Obići cemo I neku od starih
kapija grada, kao što je kapija Corral de Carbon iz XIV veka, Plasa Larga sa kapijom Puerta
de las Pesas… Odatle krećemo
ka Alhambri, ulicom Carrera del Daro koja se pruža duž gradske reke Daro.
U ovoj ulici nalazi se i najstarije arapsko kupatilo u Španiji El
Banjuelo, hamam iz XII veka, koji je nekad bio deo dzamije.
Ubrzo će se pred nama ukazati I najpoznatija građevina Granade, nadaleko
poznata tvrdjava Alhambra i vrt Generalife! Ona je najveće i
najslavnije dostignuće mavarske arhitekture I hortikulture u Andaluziji.
Nalazi se na brdu iznad grada a naziv palate u prevodu znači “ crvena
tvrdjava” jer je izgrađena od crvenkastog kamena, koji pri zalasku Sunca
poprima jos intenzivniju boju. U okviru ove palate nalaze se Alcazaba ( vojni
magacin ), Nasridove palate, palata Karla V, dvoriste Cuarto Dorado… Za vrtove
Generalife kazu da su rajski, a krase ih žbunovi mirte, pomorandzi I limuna
otežalih plodova, najfiniji kamenorezi i duborezi unutrašnjih lukova, zidova i
tavanica, fontane i bazeni. Obilazak grada nastavljamo na brdu Sacramonte
( sveto brdo ) u severo-istočnom delu grada, koje su pre mnogo godina
naselili Cigani (Gitanos). U njihovim kućama- pećinama u brdu, danas se nalaze
neki od najpopularnijih flamenko barova I restorana sa bogatim noćnim zivotom.
Ovaj deo Granade je veoma popularan jer ga smatraju za mesto izvornog flamenka,
pošto se zna da je flamenko zapravo mešavina španske gitare, arapske pesme I
ciganskog plesa.
Hriscanski deo starog grada, koji je najmanji
I najblizi novom delu Granade. U njemu se nalazi kruna pobede kraljice Izabele
od Kastilje I kralja Ferdinanda II od Aragona nad Mavarima- velika Gotska
katedrala sa kraljevskom kapelom Capilla real iz XVI veka.
Nedaleko od katedrale, nalazi se muzej Casa de los Tiros, koji sadrzi slikarstvo, grafike I akvarele iz
perioda XVII do XIX veka, mavarsku “ fajaluza” keramiku, tekstilne rukotvorine
I kolekciju nameštaja iz XIX veka. Pri odlasku iz Granade, doživljaj ćemo
upotpuniti pogledom na Sijera Nevadu, a zatim ćemo se polako, sumirajući utiske
o ovom predivnom gradu, uputiti ka nekom drugom delu Andaluzije.
Slađana
Vasiljević
Нема коментара:
Постави коментар